Studeni je mjesec tijekom kojeg se provodi više javnozdravstvenih kampanja, a jedna od njih je i podizanje svijesti o dijabetesu obilježavanjem Svjetskog dana dijabetesa.
Dijabetes, popularno znan i kao šećerna bolest, kronična je bolest koja nastaje kao posljedica nemogućnosti tijela da proizvodi ili koristi inzulin, hormon gušterače koji služi za regulaciju glukoze u krvi. To je bolest od koje, pretpostavlja se, u svijetu boluje više od 537 milijuna ljudi. Tužna je činjenica da je ta brojka gotovo sigurno i puno veća, uzevši u obzir podatak da svaka druga osoba s dijabetesom ustvari i ne zna da boluje od njega. Još jedna potresna informacija jest i da dijabetes uzrokuje više smrti nego rak dojke i HIV/AIDS zajedno – otprilike svakih 5 sekundi od dijabetesa umre jedna osoba, a gotovo polovica njih ima manje od 60 godina.
Postoje dvije vrste dijabetesa – tip 1, češći kod djece i mlađih osoba, i tip 2, od kojeg boluje 90% bolesnika s dijabetesom, a koji je, za razliku od tipa 1, moguće prevenirati i spriječiti daljnji razvoj bolesti.
VAŽNOST PREVENCIJE, RANOG OTKRIVANJA I LIJEČENJA
Ono što dijabetes čini jednim od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu su komplikacije koje nastaju tijekom progresije bolesti. One se razvijaju tiho i na početku ne ispoljavaju simptome, a uglavnom su mikrovaskularne i makrovaskularne promjene koje mogu dovesti do sljepoće, zatajenja bubrega, amputacije udova i srčanog udara. Najveći udio u troškovima liječenja dijabetesa uzima upravo liječenje komplikacija. Naime, 20% zdravstvenog proračuna u Hrvatskoj troši se na liječenje dijabetesa, a od toga čak 88% na liječenje komplikacija dijabetesa (na lijekove odlazi nešto manje od 8%).
Ključ uspješnog liječenja dijabetesa jest rano otkrivanje i pravovremena reakcija promjenom nezdravih životnih navika – sjedilačkog načina života i nepravilne ishrane. Kad osnovni principi liječenja ne daju željene rezultate, poseže se za farmakološkim liječenjem, a u konačnici i uvođenjem inzulina u terapiju. Pa ipak, od prve sumnje na rizik od razvoja šećerne bolesti do te krajnje točke, primjene inzulina, velik je prostor u kojemu možemo djelovati.
Kao i kod svake kronične bolesti, edukacija bolesnika vrlo je važan faktor, a nužna je uspješna komunikacija specijalista dijabetologa, liječnika opće prakse i ljekarnika s pacijentom koji traži savjet. Suočen s dijagnozom, bolesnik se može osjećati zbunjen, preplavljen brojnim informacijama i kompleksnim terapijskim ciljevima. Važno je izdvojiti vrijeme kako bi se olakšalo razumijevanje same bolesti i usmjerilo oboljelog na aktivno sudjelovanje.
Podizanje svijesti o dijabetesu u posljednjih je desetak godina uzrokovalo pravu malu revoluciju – sve je više oralnih lijekova, pristupačnih pomagala za praćenje i regulaciju glukoze u krvi, predavanja i radionica o principima samokontrole i samodiscipline, važnosti redovite tjelovježbe…
U Hrvatskoj se od ove godine obilježava i Hrvatski dan šećerne bolesti, 14. svibnja. Ovim simboličnim datumom (pola godine od Svjetskog dana šećerne bolesti) dana je dodatna važnost temi dijabetesa. No, dijabetes je problem koji je prisutan cijele godine i nužno je redovno doprinositi unapređenju zdravlja, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju dijabetesa te podizanju kvalitete života oboljelih.
Nera Engler, mag.pharm.
