Za rast i razvoj, normalno funkcioniranje ljudskog tijela i očuvanje zdravlja važno je što i koliko jedemo, pri čemu veoma značajnu ulogu ima opskrba organizma vitaminima. Neke od njih organizam može sam proizvesti, a većinu ih je potrebno osigurati pravilnom i raznovrsnom prehranom te ih stoga nazivamo esencijalnim nutrijentima. Vitamini nisu izvor energije, već su neophodni za održavanje metabolizma te su kao takvi nezamjenjivi, a mogu biti biljnog ili životinjskog podrijetla.
Naziv vitamin skovao je poljski znanstvenik K. Funk, nakon što je izolirao kristale vitamina B3 i utvrdio njegovu kemijsku strukturu. Riječ vitamin potiče od latinskog izraza amin vitae, što znači amin života te se taj naziv i danas zadržao iako se zna da nisu svi vitamini amini. Vitamini se na osnovu topljivosti dijele na one koji su topljivi u vodi i one koji su topljivi u mastima. U vitamine topljive u vodi ubrajaju se vitamin C i vitamini B kompleksa, dok se vitamini A, D, E i K ubrajaju u vitamine topljive u mastima.
Vitamin C je drugi naziv za askorbatnu kiselinu, koja je antioksidans, stimulira sintezu kolagena i zarastanje rana, smanjuje rizik od razvoja makularne degeneracije kod starijih osoba te pospješuje apsorpciju željeza. Citrusi poput limuna, narandže i grejpfruta su veoma bogati ovim vitaminom, ali i svježe povrće poput paprike. Budući da je ovaj vitamin izrazito termolabilan, preporučuje se konzumiranje svježeg voća i povrća kako bi se osigurala njegova adekvatna količina. Kod povećanih potreba pored pravilne prehrane preporučljiva je i uporaba dodataka prehrani s vitaminom C, od kojih su neki s trenutačnim, a neki s produženim oslobađanjem, što osigurava potpuniju apsorpciju. Osobama osjetljivog želuca preporučuje se uporaba dodataka prehrani s kalcijevim askorbatom (Ester-C), a na tržištu je također dostupan liposomalni vitamin C koji se iz probavnog sustava apsorbira u većem postotku.
Vitamini B kompleksa imaju mnogobrojne bitne funkcije u ljudskom organizmu, neophodni su za normalan metabolizam, stvaranje crvenih krvnih stanica te funkcioniranje živčanog sustava. Tako je, na primjer, vitamin B9 (folna kiselina) neophodan za normalan razvoj fetusa, a s vitaminom B12 (kobalamin) sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca te sprječava nastanak anemije. Budući da su bitni u pravilnom funkcioniranju živčanog sustava dodaci prehrani s vitaminima B kompleksa često se preporučuju kao dodatna terapija u liječenju herpesa ili kod umora i iscrpljenosti. Vitamin B6 (piridoksin) čest je dodatak pripravcima magnezija budući da pospješuje njegovu apsorpciju u probavnom sustavu. Studije su pokazale da vitamini B6 i B12 smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. U hranu bogatu B vitaminima ubrajaju se ribe, pileće i crveno meso, zeleno povrće poput špinata, kelja i brokule, grahorice, cjelovite žitarice i orašasti plodovi.
Vitamin A je neophodan za normalno funkcioniranje vida, rast tkiva te normalno funkcioniranje imuniteta. Vitamin A životinjskog podrijetla bolje se apsorbira od biljnog. Ovim vitaminom bogati su mrkva, brokule, špinat, marelica, dinja, jetra i žumanjak. U ljekarnama se može pronaći dodatak prehrani na bazi beta karotena, koji je provitamin vitamina A, što znači da se u organizmu pretvara u vitamin A. Pušačima se preporučuje oprez i primjena u skladu s preporukama liječnika jer beta karoten kod njih može povisiti rizik od razvoja plućnog karcinoma.
Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija, a time i normalan razvoj i održavanje kostiju. Stoga se daje maloj djeci radi prevencije rahitisa, a odraslima radi prevencije i liječenja osteopenije i osteoporoze. Ovaj vitamin također je neophodan za održavanje normalnog nivoa kalcija i fosfata u organizmu te ima ulogu imunomodulatora. Može se sintetizirati u koži pod utjecajem sunčevih zraka, pa je suplementacija dodacima prehrani preporučljiva zimi, osobama koje provode puno vremena u zatvorenom ili koje žive u onim dijelovima svijeta gdje ima malo sunčeve svjetlosti. Neki od izvora vitamina D su losos i bakalar.
Vitamin E je snažan antioksidans, a često se nalazi i u kombiniranim dodacima prehrani koji se koriste u sprječavanju napredovanja makularne degeneracije kod starijih osoba. Važni izvori ovog vitamina su biljna ulja, orašasto voće (naročito bademi), pšenične klice i avokado. Dodatke prehrani s vitaminom E trebalo bi uzimati prema preporuci i dogovoru s liječnikom.
Vitamin K ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi pa njegov nedostatak rezultira krvarenjima. Također, usmjerava taloženje kalcija u kostima pa nalazi u mnogim dodacima prehrani namijenjenim osobama koje boluju od osteoporoze te dodacima prehrani za malu djecu koji se koriste u prevenciji rahitisa. Hrana osobito bogata ovim vitaminom je zeleno povrće poput zelene salate, kelja, blitve i raštike. U većoj količini se nalazi i u mesu, mlijeku, mliječnim proizvodima i jajima.
Potreba tijela za vitaminima ovisi o spolu, dobi i fiziološkom stanju, a izražava se kao preporučeni dnevni unos (engl. recommended dietary allowance, RDA). Raznovrsna prehrana bogata voćem i povrćem osigurava neophodne količine vitamina tijelu.
Prije uzimanja vitaminskih dodataka posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom
Vitaminski dodaci prehrani preporučuju se starijim osobama, osobama sa specifičnim zdravstvenim stanjima ili životnim navikama, ženama u menopauzi te trudnicama i dojiljama. Bolesti probavnog sustava, gušterače, jetre i žučnih kanala mogu prouzročiti smanjenu probavu hrane, dok specifične dijete mogu rezultirati smanjenim unosom određenih nutrijenata. Oprez se preporučuje striktnim vegetarijancima, osobama alergičnim ili intolerantnim na različite sastojke hrane te pušačima i alkoholičarima. Masna stolica ili smanjen unos masnoće hranom zbog različitih redukcijskih dijeta mogu rezultirati smanjenim količinama vitamina topljivih u mastima te posljedično i razvojem specifičnih simptoma. S druge strane, prevelike količine vitamina topljivih u mastima mogu biti toksične jer stvaraju rezerve u tijelu iz kojih se naknadno oslobađaju. Vitamini topljivi u vodi brzo se izluče urinom pa pokazuju manju tendenciju nakupljanja u tijelu, ali je oprez svakako preporučljiv.
Neki od vitamina mogu se stvarati u ljudskom tijelu, a neki se unose u obliku provitamina koji se metabolizmom prevode u aktivne oblike. Tako izlaganje kože sunčevim zrakama stimulira sintezu vitamina D u koži, dok je normalna crijevna mikrobiota odgovorna za sintezu vitamina K u crijevima. Tako nedovoljno izlaganje suncu i provođenje puno vremena u zatvorenom može rezultirati smanjenom količinom vitamina D u organizmu, a česta uporaba antibiotika, posebno širokospektralnih, smanjenom količinom vitamina K, budući da oni ne mogu razlikovati patološke od simbiotskih bakterijskih sojeva u crijevima. Aktivni oblik vitamin A se u organizmu dobiva iz provitamina karotena. Prilikom odabira vitaminskog pripravka potrebno je obratiti pažnju i na lijekove koji se uzimaju kako bi se izbjegle nepoželjne interakcije te osigurala njihova djelotvornost i neškodljivost. Tako, na primjer, istovremena primjena vitamina K i antikoagulansa varfarina nije preporučljiva jer vitamin K smanjuje djelotvornost ovog lijeka. Drugi primjer bila bi kombinacija vitamina A s izotretinoinom koji se koristi u liječenju teškog oblika akni jer je toksična. Zato je preporučljivo prije odabira bilo kojeg dodatka prehrani savjetovati se liječnikom ili ljekarnikom.
Igor Sović, mag.pharm.
