Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti. Njihovo slučajno otkriće 1928., kad je Aleksander Fleming uočio da plijesan Penicillium notatum uništava bakterijske kolonije, započelo je novu eru čovječanstva. Upravo zahvaljujući otkriću penicilina mnoge do tada smrtonosne zarazne bolesti kao kuga ili sifilis su iskorijenjene. Zbog njihovog ogromnog značenja antibiotike trebamo uzimati odgovorno i pravilno, prema uputama koje nam je dao liječnik ili ljekarnik prilikom izdavanja lijeka. Bakterije protiv kojih se borimo antibioticima, iako su naočigled jednostavne, mogu stvoriti velik problem zbog svoje sposobnosti brzog razmnožavanja i mijenjanja genoma, pa sve moguće prijetnje upijaju, prilagođavaju se i tako preživljavaju.
Što trebamo znati o antibioticima?
– Za potpuni učinak svakog antibiotika bitna je stalna koncentracija u organizmu određeno vrijeme uzimanja. Zato uzimamo antibiotike u određenim vremenskim razmacima. Ako preskočimo ili odgodimo uzimanje, koncentracija antibiotika koja se nakupila u našem organizmu nije dovoljna da uništi bakterije, ali je dovoljna da jedan dio njihovih tzv. stanica kćeri opstane s malo promijenjenim genomom što im omogućava da se prošire. Prijevremeni prekid terapije kad se osjećamo bolje jer se infekcija smanjila, ali ne i nestala, izlaže smanjenu koncentraciju antibiotika bakterijama koje na njega tada stvaraju rezistenciju. U takvim slučajevima često dođe do povratka infekcije u još jačem obliku kojeg je teško liječiti.
– Potrebno je obratiti pozornost na uzimanje antibiotika s obzirom na obrok i rok trajanja. Hrana ili minerali kao kalcij imaju velik utjecaj na postizanje učinka kod velikog broja antibiotika. Antibiotski sirupi koji se neposredno prije izdavanja pripremaju imaju kratak rok trajanja- najčešće 7-14 dana, neki se čuvaju u hladnjaku, a prije svake upotrebe obavezno ih treba dobro protresti. Liječnik prilikom propisivanja i ljekarnik prilikom izdavanja daju sve informacije o pravilnoj primjeni antibiotika.
– Ako nakon završene terapije ostane lijeka u pakiranju, potrebno ga je odložiti u farmaceutski otpad, a ne čuvati u kućnoj zalihi. Upotreba tih antibiotika prema vlastitoj procjeni kod stanja koja često uopće nisu uzrokovana bakterijama smanjuje djelotvornost i povećava rezistenciju bakterija. Davanje drugoj osobi antibiotika koji im uopće nisu propisani od strane liječnika uz povećavanje rezistencije bakterija može dovesti do ozbiljnih nuspojava kao što su po život opasna alergija na penicilinske antibiotike.
Više od polovine infekcija gornjeg dišnog sustava su virusne i upotreba antibiotika je tada suvišna jer ne djeluju na viruse. Bakterijske i virusne infekcije razlikuju se po pojavi karakterističnih simptoma koji se kod njih javljaju. Kod virusne infekcije početak bolesti se razvija polako i postepeno, nerijetko s blago povišenom tjelesnom temperaturom do 38°C. Kao karakteristični simptomi obično se javljaju hunjavica, promuklost, kašalj i bol blažeg intenziteta u ždrijelu i/ili dušniku. Kod bakterijske upale simptomi se javljaju naglo, s povišenom tjelesnom temperaturom često preko 38°C, koja je popraćena jakom boli u grlu, izrazito crvenim ždrijelom s gnojnim naslagama, uz otečene i bolne limfne čvorove. Opći simptomi svake upale mogu biti vrlo izraženi te ih često karakterizira bol u tijelu i opća malaksalost. Antibiotike treba uzimati isključivo po preporuci liječnika koji je prethodno procijenio prema prisutnim simptomima, znanstvenim dokazima, iskustvu te nekad i jednostavnim nalazima krvi koji je antibiotik optimalniji izbor za liječenje infekcije s obzirom na učinkovitost i nuspojave.
Kod uzimanja antibiotika moguća je pojava nuspojava kao mučnina, povraćanje, proljev, kožni osip, pojava gljivica na koži i sluznicama, vrtoglavica, glavobolja, prolazna obojenost zuba, bolovi u mišićima i zglobovima ili problemi s mokrenjem, te se tada svakako treba obratiti svome liječniku ili ljekarniku. Neke od tih nuspojava kao što su proljev ili vaginalne gljivične infekcije možemo izbjeći uzimanjem probiotika jer svaki antibiotik uništava dobru mikrofloru bakterija koje su nam neophodne za nesmetano funkcioniranje našeg organizma.
Važne napomene kod uzimanja antibiotika:
• virusne infekcije kao prehlada ili gripa se ne liječe antibioticima
• antibiotike uzimati samo po preporuci liječnika
• ne koristite antibiotike propisane drugome ili iz kućnih zaliha
• ne držite antibiotike u kućnoj ljekarni
• kod primjene antibiotika važno je paziti na učestalost i jačinu doziranja, potrebnu dužinu trajanja terapije, čuvanje lijeka i rukovanje s eventualnim ostatkom antibiotika
• uz svaki antibiotik poželjno je koristiti probiotik u vremenskom razmaku od barem dva sata od antibiotika kako bi spriječio neugodne nuspojave kao proljev ili gljivične infekcije
Petra Garaj Pirić, mag.pharm.
