Cijelo ljudsko tijelo prekriveno je kožom čija površina varira između 1,5 i 2 m², a njena težina ima udio od 16% u ukupnoj težini tijela, što ju čini najvećim organom ljudskoga tijela. Najvažnija uloga kože je stvaranje barijere prema okolišu koja sprječava prodor štetnih tvari u tijelo, ali istovremeno omogućuje prodor korisnih tvari i izbacivanje štetnih tvari iz organizma. Osim fiziološke uloge, koža, a posebice koža lica, ima i psihosocijalno značenje. Lice je dio tijela koje se u većini kultura ne prekriva, tako da ima bitnu ulogu u općem dojmu koji pojedinac ostavlja na društvo u kojemu se kreće. Iskustva ljekarnika govore da ljudi često ne štede vrijeme niti novac kada se radi o njezi kože i poboljšavanju njenoga izgleda što nam jasno govori o njezinoj važnosti u svakodnevnom životu. U ovom članku definirat ćemo suhu kožu lica i navesti pravilne načine brige o njoj.
Kako prepoznati suhu kožu lica i što ju točno uzrokuje?
Postoje 4 tipa kože koji se međusobno razlikuju prema sadržaju vode i aktivnosti žlijezda lojnica, a to su normalna, suha, masna i mješovita. Za suhu kožu je karakterističan nizak sadržaj vode i vrlo slaba aktivnost žlijezda što joj daje tanku, napetu i dehidriranu strukturu, beživotan izgled i hrapavu površinu koja se kod jače suhoće može ljuštiti. Pojavljuje se osjećaj zategnutosti, peckanja i svrbeža. Suha koža može, zbog tanke zaštitne barijere, biti istodobno i osjetljiva jer se živčani završeci nalaze blizu površine, tako da se mogu javiti burne reakcije na vremenske prilike, temperaturu, vlagu u zraku i kozmetičke preparate. Uzroke pojave suhe kože možemo podijeliti na vanjske i unutrašnje. Od unutrašnjih uzroka najveći utjecaj ima genetika, hormonalne promjene za vrijeme trudnoće i menopauze kod žena te starenje. Vanjski uzroci su upotreba nekih lijekova, primjerice diuretika i izotretinoina, pušenje, produljeni boravak na suncu i korištenje preagresivnih sredstava za pranje lica.
Pravilna njega suhe kože lica
Lice je potrebno umivati ujutro i navečer u mlakoj vodi jer pretopla voda uzrokuje nepotrebno isparavanje vlage iz kože. Za umivanje je potrebno koristiti blaga sredstva za pranje koja skupnim imenom zovemo sindeti. Sindeti su nježni prema koži jer ne sadrže agresivne sapune koji pretjerano odmašćuju kožu i lišavaju je zaštitnih lipida koji bi trebali sprječavati isparavanje vode i ispiranje prirodnih čimbenika vlažnosti koje koža sama proizvodi. Kožu je potrebno osušiti blagim tapkanjem ručnikom, bez trljanja. Suhoj koži pogoduju kreme koje joj mogu nadomjestiti prirodne čimbenike vlažnosti poput uree i mliječne kiseline. To su molekule koje suha koža proizvodi u nedovoljnoj količini, a čija uloga je privlačenje molekula vode i njihovo zadržavanje u gornjim slojevima kože. Suhoj koži je također potrebno ojačati prirodnu lipidnu barijeru što se postiže nanošenjem bogatih krema koje sadrže masne komponente poput voska (cold kreme), ulja i ceramida koji jačaju zaštitnu barijeru kože. Kreme na bazi hijaluronske kiseline su posebno korisne za zreliju suhu kožu jer ju hidratiziraju, a istovremeno i podržavaju strukturu smanjujući vidljivost bora. Dovoljan unos vode jako je bitan za održavanje kože vlažnom i elastičnom, tako da se preporučuje popiti najmanje 8 čaša vode dnevno. Pravilna prehrana bogata voćem i povrćem koji sadrže vitamine, minerale i antioksidanse bitna je za borbu protiv slobodnih radikala koji su prisutni u zraku i nastaju kao nusprodukt metaboličkih reakcija u koži, a mogu oštetiti brojne kožne strukture. Konzumiranje ribe i unošenje dodataka prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline omogućuje obnavljanje lipidne barijere koja štiti kožu od vanjskih utjecaja i isušivanja. Na tržištu postoje brojni preparati za ublažavanje suhoće kože lica, ali ne odgovaraju svi jednako svakom pojedincu. Iz tog razloga, pacijenti se mogu s povjerenjem obratiti magistrima farmacije koji će im pomoći prilikom izbora proizvoda koji je najprikladniji za njihovu kožu.
Iva Žurić, mag.pharm.
