Dolaskom hladnijih mjeseci sve je veća učestalost virusnih infekcija poput prehlade i gripe. Istraživanja pokazuju da povezanost hladnoće i infekcija ipak nije medicinski mit, već da ona uistinu postoji. Naime, na nižim temperaturama aktivnost i funkcija našeg imunosnog sustava postaje slabija te se virusi brže razmnožavaju. Osim toga, pri hladnijem vremenu, više boravimo u zatvorenim prostorijama koje se rjeđe prozračuju, što pogoduje širenju virusa. Stoga, približavanjem jeseni i zime, poznatih po sezoni prehlade i gripe, svi se pitamo što možemo učiniti kako bismo ojačali svoj imunosni sustav te da bismo ove godine ostali zdravi. S obzirom na to da prehladu i gripu uzrokuju virusi, antibiotici neće pomoći jer oni djeluju samo na bakterije. Drugim riječima, za prehladu i gripu ne postoji lijek, stoga su mjere prevencije te načini jačanja imunosnog sustava od osobitog značaja za smanjenje raširenosti i učestalosti ovih neugodnih bolesti čiji su simptomi svima nama dobro poznati.
Budući da se prehlada i gripa prenose kapljičnim putem poput kihanja i kašljanja, u osnovne mjere prevencije ubrajamo higijenske mjere. Tijekom kihanja i kašljanja, važno je prekriti nos i usta maramicom te je baciti u smeće nakon korištenja. Najvažnije od svega što možemo učiniti jest redovito prati ruke, osobito nakon kihanja i kašljanja te ne dodirivati rukama sluznice nosa, očiju i usta preko kojih virusi prodiru u tijelo. Također, poželjno je redovito prozračivati prostorije, boraviti što više na svježem zraku, izbjegavati zatvorene prostore i gužve.
Fizički aktivnije osobe imaju jači imunosni sustav
Užurbani stil života, loša prehrana, nedostatak tjelovježbe, sve to utječe na otpornost našeg organizma, stoga je poželjno da uvedemo zdrave navike u našu svakodnevicu. Istraživanja su pokazala da osobe koje su fizički aktivnije imaju jači imunosni sustav jer tjelesna aktivnost može povećati broj imunoglobulina, spojeva imunosnog sustava koji se bore protiv uzročnika infekcija. Dokazano je da i kraća rekreacija od samo pola sata ima pozitivan učinak na zdravstveno stanje i na proizvodnju obrambenih stanica u našem tijelu. Prema preporukama zdravstvenih organizacija, dva sata tjedno ili pola sata svaki dan umjerene fizičke aktivnosti poput šetnje ili vožnje bicikla je dovoljno kako bismo održali snažan imunitet i sačuvali zdravlje. Osim tjelovježbe, jako je važno osigurati svome tijelu dovoljno sna koji je neophodan za optimalno funkcioniranje imunosnog sustava. To podrazumijeva sedam do osam sati sna kod odraslih osoba.
Prehrana direktno utječe na naše zdravlje, stoga je preporučljivo uravnoteženo se hraniti uz obilje voća i povrća, budući da nedostatak vitamina i minerala može smanjiti otpornost organizma. Nedostatan unos hranom može se nadoknaditi uzimanjem različitih dodataka prehrani. Među najvažnijim pripravcima za jačanje imuniteta spadaju vitamin C i cink, vitamin D te beta glukani.
Koji dodatci prehrani mogu pomoći?
Istraživanja dokazuju da redovita primjena vitamina C može smanjiti težinu simptoma i trajanje prehlade i gripe, ali ne može spriječiti njihovo pojavljivanje. Za razliku od vitamina C, beta glukani osim što također smanjuju simptome i skraćuju trajanje prehlade i gripe, redovitim uzimanjem mogu i spriječiti njihov nastanak. Budući da dani postaju sve kraći i time smo sve manje izloženi sunčevom svjetlu, preporučuje se dodatno uzimati vitamin D, koji nastaje u koži djelovanjem sunčevog zračenja. Vitamin D je manje poznat od vitamina C u smanjenju simptoma prehlade i gripe, ali takvu slabu reputaciju definitivno ne zaslužuje jer nema ništa manje važnu ulogu u funkcioniranju imuniteta.
Čim primijetimo početno peckanje i nadraženost grla možemo se poslužiti sprejevima s antisepticima koji djeluju lokalno i smanjuju broj virusa u sluznici ždrijela, odnosno na mjestu njihovog ulaska u tijelo, čime možemo spriječiti daljnji razvoj infekcije. Vlaženjem nosa s morskim otopinama također smanjujemo rizik obolijevanja, budući da virusi lakše prodiru kroz suhu i oštećenu sluznicu nosa, koja se lako može isušiti, osobito zimi od centralnog grijanja.
Cijepljenje je najbolji način prevencije najozbiljnije sezonske virusne infekcije – gripe. Preporučuje se osobama kod kojih gripa može biti posebno rizična i teška, a to su osobe starije od 65 godina, osobe oboljele od kroničnih bolesti, dijabetičari te općenito osobe čiji je imunitet oslabljen.
Zaključno, zdrav stil života koji podrazumijeva redovitu tjelovježbu, raznoliku prehranu i dovoljno kvalitetnog sna te uzimanje dodataka prehrani poput vitamina C i cinka, vitamina D te beta glukana može nam pomoći da pripremimo svoje tijelo za sezonu prehlade i gripe te da ove godine ostanemo zdravi!
Marija Srbić, mag. pharm.
